Školski kurikulum

            Škola je vrlo aktivno uključena u provođenje programa razvoja obrazovnog sustava 2005. do 2012.god., Vlade RH. Kao jedna od 49 eksperimentalnih škola u Hrvatskoj bila je uključena šk.god. 2005./2006. u eksperimentalno uvođenje HNOS-a u osnovne škole RH.

            Učitelji Škole prošli su u razdoblju od 2004. – 2007.god. oko 300 sati različitih metodičkih i didaktičko-pedagoških edukacija. U školi djeluju 4 voditelja županijskih stručnih učiteljskih vijeća, više učitelja je sudjelovalo u Radnim skupinama Ministarstva i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje tijekom priprema i početnog provođenja vanjskog vrednovanja. Kao i druge osnovne škole u Hrvatskoj, Škola je uključena u projekt NCVVO-a, Samovrednovanje škola. Pedagog Škole je uključen u Radne skupine zajedničkog projekta MZOS, AZOO i Yjivaskyla Univerziteta (Finska) za rad s romskom manjinskom zajednicom. Šest učitelja Škole uključeno je u proces napredovanja-promocije u zvanja učitelja mentora odnosno savjetnika; jedan učitelj je već promoviran u zvanje učitelja – savjetnika.

            U Školi je, tijekom šk.god. 2005./2006. i 2006./2007., pedagog proveo istraživanja kvalitete rada na temelju naputaka i upitnika Instituta za društvena istraživanja i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje tako da je Učiteljsko vijeće upoznato sa specifičnim ciljevima i zadaćama Škole i rada u nastavi i ostalim oblicima odgojnog rada s učenicima, na temelju istraživanja potreba učenika i učitelja Škole.

            Smatramo da naše temeljne zadaće na području razvoja kvalitete obrazovanja i nastavnog rada proizlaze iz temeljnih zadaća PIP donesenog 2006.god., HNOS-a kao nacionalnog standarda u nastajanju, Državnog pedagoškog standarda i novodonesenog Zakona o ogoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, te specifičnosti sredine u kojoj Škola djeluje te zadaća koje smo, u sklopu rada na razvoju učeničkih kompetencija, uočili kao područja na kojima moramo djelovati, a vidimo ih kao:

–        listu problema koje uočavaju učitelji i učenici

–        listu problema za koje i učitelji i učenici drže da ih mogu rješavati samo zajedničkim djelovanjem

–        težišta rada u idućim školskim godinama

U istraživanjima tijekom šk.god. od 2005. do 2008., uočili smo nekoliko područja problema:

Problemi na koje učitelji i učenici mogu ograničeno utjecati:

1.   Plan i program

2.   Definicija kriterija ocjenjivanja (dokimologija), definirana Ključnim pojmovima i zadanim Obrazovnim postignućima, definiranim u PIP

Problemi na koje zajedničkom akcijom možemo utjecati:

1.      Dosljedno provođenje kvalitativne analize kao važnog oruđa za samoprocjenu i kontrolu vlastitog rada učitelja i učenika

2.      Suvremeni načini rada i ocjenjivanja

3.      Jačanje aktivne uloge roditelja i uspostava zajednice roditelja, učenika i učitelja, preko Vijeća učenika, Vijeća roditelja i Zajednice učenika, učitelja i roditelja

4.      Proširenje oblika suradnje s drugim školama

5.      Izgradnja suradničkih odnosa među djelatnicima i suradničkih odnosa učenika i učitelja i učenika međusobno

6.      Rješavanje disciplinskih problema

7.      Sudjelovanje učenika u donošenju odluka o životu i radu Škole preko Vijeća učenika

8.      Istraživanju i realizaciji očekivanja učitelja (i drugih suradnika) od stručnih službi i menadžmenta Škole i načini pomoći i podrške učiteljima

9.      Specifični problemi Škole

Kada govorimo o specifičnim problemima Škole, moramo imati u vidu rezultate istraživanja i razgovora s učenicima tijekom šk.god. 2005./06.:

–        efikasnost u radu učenika:

o       36% učenika procjenjuje da je efikasno u radu

o       66% učenika procjenjuje da je nedovoljno efikasno u svom radu

–        primjena znanja u rješavanju stvarnih životnih problema:

o       27% učenika izjavljuje da može primijeniti znanja u stvarnom životu

o       40% da u školi uče nešto što im u životu nikada neće trebati

–        broj učenika spremnih da preuzmu odgovornosti i donose odluke    = 23% učenika

10. Specifični problemi u vezi s HNOS-om: (pokazali su se tijekom eksperimentalne primjene i početnog uvođenja)

a.      potreba za specifičnom edukacijom iz grupne dinamike i interakcija

b.      potreban metodički seminar iz suvremenih strategija učenja i poučavanja (cjelovita i integrirana nastava, projekti i projektna nastava, istraživačka nastava, izvanučionička i terenska nastava, učenje putem istraživanja i otkrivanja, mentorski rad, timska nastava i timski rad učenika i učitelja, tematsko poučavanje, suradničko učenje i poučavanje, rad na izvorima i samostalan rad učenika u nastavi)

Ovi podaci jasno su pokazali da se trebamo pozabaviti zadaćama podizanja efikasnosti rada učenika i podizanju primjenjivosti znanja stečenih u školi (stjecanje operativnih „znanja“, vještina i umijeća)

Drugi naš važan zadatak bio je rad na osvještavanju i prepuštanju odgovornosti za rezultate učenicima gdje je težište trebalo biti na preuzimanju odgovornosti od strane učenika.

Tijekom školskih godina 2005./2006. - 2007./2008. sustavno smo provodili HNOS i paralelno edukacije za učitelje. Smatramo da smo u tome bili vrlo uspješni, s obzirom na rezultate postupka samovrednovanja u sklopu nacionalnog vanjskog vrednovanja.
 

REZULTATI ISTRAŽIVANJA PREMA INDIKATORIMA KVALITETE 2005./2006.:

Najmanje razvijene vještine učenika, po sudu učitelja:

l      sposobnost samostalnog učenja

l      spremnost na cjeloživotno učenje

l      inicijative učenika

l      vještina snalaženja u životnim situacijama

na nešto višem su stupnju

l      razumijevanje okruženja i potreba drugih ljudi

l      poštivanje tuđih potreba i sloboda

l      organizacija rada i organiziranje

l      procjena mogućnosti i izbora i donošenje odluka

l      logično zaključivanje i rješavanje problema

l      analiza i sinteza

l      spremnost na rizik i preuzimanje odgovornosti

najviše razvijene sposobnosti (kojima se očito pridaje najviše pažnje u školi) su:

l      poštivanje sebe

l      vjera u sebe

l      spremnost na timski rad

Opće tendencije doživljaja zadovoljstva-uspješnosti učitelja - po područjima (poredano od područja najviše razine doživljaja zadovoljstva prema najnižoj razini):

l      Učenje i poučavanje,

l      Resursi

l      Suradnja, osobni i socijalni razvoj

l      Očekivanje i poticanje postignuća

l      Razvoj životnih vještina

l      Zadovoljstvo odnosima

l      Ocjenjivanje kao dio poučavanja

l      Povezanost s društvenom sredinom

l      Roditeljsko sudjelovanje

l      Školsko ozračje

l      Nastavni plan i program

REZULTATI ISTRAŽIVANJA PREMA INDIKATORIMA KVALITETE 2007./2008.:

1. Učenici i odnos prema školi, razrednom i školskom ozračju:

- osjećaj straha, tjeskobe, psihosom.smetnje          4 - 7% DA                 50% NE

- volim ići u školu, osjećam se sigurno u školi         54 - 45% DA             4 - 6% NE

- bojim se loših ocjena                                                    13% DA                     46% NE

- promjene u metodici rada učitelja                             46 - 60% DA             4 - 8% NE

- znam svoje ocjene, znam što moram znati

  za koju ocjenu                                                                 60% DA                     4 - 8% NE

2. Roditelji i viđenje škole - rezultati 2008.god. u postupku samovrednovanja:

–        odnos učenika prema školi (prema procjenama roditelja):

o       74% roditelja učenika bez straha dolazi u školu

o       74% roditelja učenika se osjeća uspješno u školi

o       93% roditelja učenika poznaje i razumije kriterije ocjenjivanja

o       83% roditelja učenika smatra da učitelji objektivno ocjenjuju

o       83% roditelja učenika pozitivnim procjenjuje odnos učitelja prema učenicima

o       74 odnosno 78% roditelja učenika pozitivnim procjenje metodiku učitelja odnosno odnos učitelja prema roditeljima

no, još uvijek, 40% roditelja učenika procjenjuje da su uključeni u nastavu, a 36% da su nedovoljno uključeni u nastavu

            Prema ovim rezultatima, evidentno je da se bitno promijenilo ozračje u školi i nastavna klima, i to u prvom redu povećavanjem educiranosti učitelja Škole. te stvarnim povećanjem sudjelovanja roditelja u nastavi. Pri tom moramo naglastit, da smo sustavno radili i na edukacijama za roditelje (nepripremljeni roditelji teško bi se snašli u nastavnim situacijama).

KOMPETENCIJE PO SUDU UČENIKA:

ZADOVOLJSTVO I OSJEĆAJ USPJEŠNOSTI - UČITELJI

Zajednički plan akcije – čemu bismo morali pridati veću pažnju na temelju istraživanja 2005./2006. do 2007./2008. šk.god.

            Zajedničkim radom i akcijama, preko Vijeća - učenika, roditelja i učitelja, smatramo da ćemo, naravno uz pomoć projekta i stručnjaka NCVVO, postići zadovoljavajuću razinu kvalitete i na ovim područjima.

Važna područja na kojima smo uočili našu slabiju pripremljenost, ne možemo rješavati sami, nego očekujemo da će nam tu pomoći projekt NCVVO Samovrednovanje škola, te Agencija za odgovj i obrazovanje kao i vlastiti rad na stručnom usavršavanju i zajedničke edukacije.

1. SVRHA I NAMJENA ŠKOLSKOG KURIKULUMA

            Školski kurikulum donosimo kao jedan od temeljnih dokumenata Škole. Osim sadržaja i tema u pojedinim predmetima, potrebe razvoja kompetencija i vještina učenika za snalaženje u suvremenom svijetu nalažu nam da redovne programe obogaćujemo metodički, didaktički i sadržajno, te oblicima rada koji će omogućiti učenicima da obogaćuju i formiraju vlastite sustave i razvijaju vlastite strategije učenja i djelovanja u prirodnom okruženju i u timu.

            Želimo razvijati školu i nastavni rad orijentiran na učenika ali i precizno artikuliran, algoritmiziran, tako da udovoljava modernim uvjetima kulrikuluma (metodologijom, kriterijima i tehnologijom izrade kurikuluma); želimo zadovoljiti specifične potrebe učenika, te ih uvesti u znanstveni pristup i rad.

2. TEMELJI ŠKOLSKOG KURIKULUMA

            Školski smo kurikulum izradili na osnovu temeljnih dokumenata RH koji se odnose na osnovno obrazovanje:

i to zato što proces učenja doživljava svoju transformaciju pri čemu ga određuju:

-  interakcija sudionika koji uče u otvorenom okruženju umjesto interakcije samo između učitelja i učenika

-  učenikovo konstruiranje znanja temeljeno na rješavanju problema i projektima umjesto prijenosa „znanja“ učenicima

-  razvoj učenikovih kompetencija za snalaženje u novim situacijama umjesto učenikova pamćenja činjenica

-  situacijsko i praktično učenje umjesto teorijskog i verbalnog učenja

-  učenje usmjereno na pitanja, probleme i istraživanja koja zanimaju učenika umjesto učenja usmjerenog na zadane sadržaje

Pretpostavka samostalnog (samo)vođenja učenja je učenikovo razumijevanje učenja, zahtjeva koji se pred njega postavljaju i kriterija vrednovanja njegova rada. Učenik mora imati mogućnost osvrnuti se na vlastiti rad i vrednovati svoje znanstveno razumijevanje i sposobnosti. Razvoj učenikovih vještina prosudbe vlastitog rada otvara proces njegove samoinicijative i odgovornosti prema učenju. (Samo)vrednovanjem vlastitog rada učenik razvrstava ideje i odlučuje o daljnjim postupcima.

Razvoj vještina samostalnog vođenja učenik pokazuje:

-  isticanjem svojeg razumijevanja znanstvene koncepcije, načela, zakona i sposobnosti vođenja istraživanja

-  objašnjenjem ili prikazivanjem primjera koji podupiru njegovo razumijevanje

-  kritičkim osvrtom na vlastiti rad uporabom učiteljevih kriterija i standarda

-  kritičkim osvrtom na rad ostalih učenika na konstruktivan način, prema usvojenim kriterijima

3. STRUKTURA RADNIH TIMOVA ZA IZRADU ŠKOLSKOG KURIKULUMA

1.       Stručna vijeća razredne odnosno predmetne nastave

2.       Stručna vijeća pojedinih razreda (razrednici 1. - 4. razreda i razrednici 5. - 8. razreda, u suradnji s predmetnim učiteljima pojedinih predmeta)

3.       Stručna vijeća predmetnih učitelja

4.       Knjižničar i radne skupine učenika koji pomažu u knjižnici

4. TABELARNI PRIKAZ AKTIVNOSTI - prilog

5. TROŠKOVNIK RAZRAĐENIH AKTIVNOSTI (aktivnosti programa projekata) - prilog

6. EVALUACIJA ŠKOLSKOG KURIKULUMA

            U programiranju Školskog kurikuluma poštivali smo šest cikličkih etapa izrade kurikularnog plana i programa rada:

6.1. Evaluaciju možemo razmatrati s pozicija procjene rezultata koje su ostvarili učenici: check-liste, učenički i razredni portfolio, kartice samoprocjene, nastavni listići, liste samoprocjene, anegdotski zapisi, lista zadaća i stupnjeva postignuća učenika prema kriterijima; lista funkcionalnih zadaća (misaone operacije); lista vještina i umijeća; izvještaj o napretku; povratno informiranje; rad s projektima i prezentacijama; kvantitativna i kvalitativna analiza; liste samopraćenja; lista ciljeva i zadaća; lista strategija i kompetencija i specifičnih vještina; lista osobnih komunikacijskih vještina; lista učenikovih i učiteljevih aktivnosti; ocjenske rešetke; konzultacije i mentorski rad s učenicima; učeničke bilješke

Bitno je pri tom: 

-  da učenik i učitelj zajednički ispunjavaju sve ove oblike

-  da učenik sam pohranjuje i procjenjuje svoje uratke u svojoj mapi

-  da su te učeničke mape uvijek dostupne učitelju, učeniku i roditeljima

-  da se povremeno prati generalni napredak i donose zajednički zaključci o tome

-  da učenik uvijek dobije povratnu informaciju i priliku da se sam procijeni

Kompletni je kurikulum, kao razrada temeljnog programa, baziran na suvremenim spoznajama o strategijama učenja koje obuhvaćaju učenje:

-  izvora i organizacije informacija

-  rješavanja problema

-  traženja i selekcioniranja informacija

-  služenja informacijama

-  istraživanjem

-  kooperativnim učenjem

-  tolerancije

-  ljudskih prava

-  poduzetništva

-  kako učiti (strategije učenja za pojedine kognitivne tipove učenika)

            „Učenje učenja“ obuhvaća temeljne strategije:

-  kreativno čitanje (kognitivna mapa: ideje - relacije - principi - veze)

-  kritičko čitanje (=pitanje analize organizacije teksta: relevantne ideje i relacije - bitni problemi - izvori znanja o problemima, jesu li to saznanja ili pretpostavke - analiza adekvatnosti informacija, razlaganje na informacije, činjenice i pretpostavke, evaluacija i primjena u odnosu na problem - prijedlog rješenja s dokazivanjem, provjerom i diskusijom prijedloga - može biti predloženo više rješenja i sva se prihvaćaju ako su moguće sinteze - nova osmišljavanja primjene i novi reperkusoije problema i predloženih rješenja)

-  sastavljanje lista pitanja, najrelevantnijih ideja, primjeri, primjena, razvoj sustava podataka i informacija, granična i supportna područja

-  otkrivanje naučnih principa na kojima se temelje moguće organizacije podataka i pokušaj formuliranja teorije

-  sastavljanje listi argumenata i kontraargumenata

-  sastavljanje lista značenja otkrivenog s različitih sadržaja

-  prikupljanje dokumentacije, praćenje, promatranje, eksperimentiranje, istraživanje - kao tehnike rada

-  rješavanje problema

Rezultate evaluacije učeničkih postignuća koristit ćemo u procesima:

zaključivanja ocjena i prezentacije učenikova napredovanja svim zainteresiranima (roditeljima, učiteljima)

profesionalnu orijentaciju učenika i prezentaciju formiranih kompetencija srednjim školama i zainteresiranim poduzetnicima; određenju potreba učenika i, s tim u vezi, korekcija u razvojnom planu i kurikulumu Škole; obogaćivanju oblika suradnje s roditeljima i uključivanju roditelja u nastavu.

6.2. Drugi dio evaluacije Školskog kurikuluma je evaluacija kvalitete rada Škole kroz istraživanje stručnih suradnika:

PROJEKT EVALUACIJE KVALITETE RADA ŠKOLE

1. Autori projekta: Miljenka Župan, profesor pedagogije i Jasenka Đurić, profesor psihologije

2. Nositelji projekta: OŠ Mursko Središće i OŠ Domašinec

3. Korisnici projekta i ciljana populacija: učenici, učitelji, roditelji škola koje sudjeluju u projektu

4. Prikaz problema:

            Kvaliteta rada škole očituje se u cjelokupnom osmišljenom radu i djelovanju svih sudionika odgojno obrazovanog procesa u školi, suradnji s roditeljima i njihovom sudjelovanju u nastavnim procesima. Radi se o dinamičkom i razvojnom procesu koji je potrebno stalno pratiti kroz očekivana postignuća i usporedbu postignuća i zacrtanih ciljeva.

            Odgovore na ova pitanja dobit ćemo kroz ovaj projekt.

5. Aktivnosti i dinamika provođenja projekta:

Prilikom evaluacije koristit ćemo učeničke uratke nastale u procesu „učenja učenja“ (vidi pod Evaluacija s pozicija procjene rezultata učenika).

Evaluaciju u pogledu rada učitelja i drugog odgojno-obrazovanog osoblja, te sudioništva roditelja u nastavnom procesu i suradnji sa Školom, provest ćemo na temelju anketnih upitnika za učenike, učitelje i roditelje - područja koja obuhvaćaju upitnici:

POČETNA EVALUACIJA - komponente praćenja i procjene:

----- prezentacija rezultata tijekom 10.mj.

PRIJELAZNA EVALUACIJA - komponente praćenja i procjene:

----- prezentacija rezultata tijekom veljače

ZAVRŠNA EVALUACIJA - obuhvaća preispitivanje indikatora kvalitete u konkretnoj primjeni u Školi - komponente praćenja i procjene

---- prezentacija rezultata tijekom lipnja

----------------------- IZRADA PLANA AKCIJE za poboljšanje i usavršavanje kurikuluma, te za potrebe Razvojnog plana Škole

Svaka od ovih evaluacija ide na procjenu pojedinih indikatora kvalitete, pa će i rezultati evaluacije biti prvenstveno korišteni u cilju poboljšanja kvalitete rada Škole.

6. INSTRUMENTARIJ

            Instrumentarij će izraditi stručni suradnici pedagog i psiholog, na temelju adekvatnih questionera Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje i Instituta za društvena istraživanja „Ivo Pilar“, predloženih za praćenje kvalitete i samovrednovanje škola, za učenike, učitelje i roditelje, te menadžment i stručne službe škola.